Tip događaja Planinarenje
Avgust
Sre12aug(aug 12)14:00Ned16(aug 16)18:00Julijski Alpi, SlovenijaDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Planinarsko društvo POKRET Sremska Mitrovica organizuje višednevnu planinarsku akciju “JULIJSKI ALPI” (Slovenija) sreda-nedelja, 12-16.08.2026. godine (akcija br. 13/26)
Detalji događaja
Planinarsko društvo POKRET Sremska Mitrovica organizuje višednevnu planinarsku akciju “JULIJSKI ALPI” (Slovenija) sreda-nedelja, 12-16.08.2026. godine (akcija br. 13/26)

PLAN I PROGRAM AKCIJE:
SREDA, 12.08.2026:
- okupljanje i polazak iz Sremske Mitrovice, sa parkinga ispred Hale “Pinki” – sopstvenim prevozom – oko 14:00 časova ili u neko drugo vreme po dogovoru sa vozačima
- vožnja autoputem E70 do graničnog prelaza Batrovci-Bajakovo, nastavak puta nakon obavljanja graničnih formalnosti, autoputem E70 preko Zagreba do Ljubljane, zatim autoputem E61 pored Kranja, isključenje kod mesta Brežje i dolazak lokalnim asfaltnim putem u mesto Radovljica gde ćemo biti smešteni, sve uz usputne pauze po potrebi
- oko 20:00 časova – procenjeno vreme dolaska u smeštaj, slobodno vreme i noćenje
ČETVRTAK, 13.08.2026. – MANGART (2679 m.n.v.)
- 07:30 časova – pakovanje u kola i vožnja do početne tačke staze – Mangartsko sedlo (deo puta prolazi kroz Italiju)
- oko 09:00 časova – dolazak na početnu tačku staze, pripreme i polazak na stazu – uspon na Mangart via normale, „Italijanskim smerom“ – staza je povratna, ukupne dužine oko 8 kilometara sa oko 900 metara ukupnog uspona; klasifikacija staze prema Pravilniku o bezbednom izvođenju planinarskih aktivnosti PSS: T3K2V2R1 (tehnički teško, kondiciono umereno teško, visinska razlika od 500 do 1000 m, težina ranca do 6 kg)
- uspon je tehnički zahtevan, strmom i izloženom stenovitom stazom sa deonicama obezbeđenim čeličnim sajlama; na usponu je obavezno nošenje penjačkog šlema
- do 11:30 časova – izlazak na vrh, pauza i povratak istom stazom
- do 14:00 časova – povratak do kola, pakovanje i polazak nazad u smeštaj, uz usputne pauze po dogovoru
- oko 16:00 časova – dolazak u smeštaj, slobodno vreme i noćenje

PETAK, 14.08.2026. – TRIGLAV (2864 m.n.v.) – najviši vrh Slovenije
- 04:00 časova – pakovanje u kola i vožnja do početne tačke staze – dolina Krme
- oko 04:45 časova – dolazak na početnu tačku staze, pripreme i polazak na stazu – uspon na Triglav preko Kredarice i Malog Triglava – staza je povratna, ukupne dužine oko 22 kilometra sa oko 2000 metara ukupnog uspona; klasifikacija staze prema Pravilniku o bezbednom izvođenju planinarskih aktivnosti PSS: T3K4V4R1 (tehnički teško, kondiciono vrlo teško, visinska razlika preko 1500 m, težina ranca do 6 kg)
- uspon je kondiciono vrlo naporan i tehnički zahtevan, do planinarskog doma Kredarica klasičnom pešačkom stazom a dalje strmim, uskim i izloženim stenovitim grebenom obezbeđenim čeličnim sajlama; na usponu je obavezno nošenje penjačkog šlema, a poželjno je korišćenje i alpinističkog pojasa sa ferata setom
- do 12:00 časova – izlazak na vrh, pauza i povratak istom stazom
- do 19:00 časova – povratak do kola, pakovanje i polazak nazad u smeštaj, uz usputne pauze po dogovoru
- oko 19:45 časova – dolazak u smeštaj, slobodno vreme i noćenje

SUBOTA, 15.08.2026. – JALOVEC (2645 m.n.v.)
- 06:00 časova – pakovanje u kola i vožnja do početne tačke staze – prevoj Vršič
- oko 07:00 časova – dolazak na početnu tačku staze, pripreme i polazak na stazu – uspon na Jalovec preko Jalovske Škrbine ili preko Ozebnika, po dogovoru na licu mesta, u zavisnosti od mogućnosti grupe – staza je uglavnom povratna, sa delovima koji se ne vraćaju istim smerom, ukupne dužine oko 18 kilometara sa oko 1800 metara ukupnog uspona; klasifikacija staze prema Pravilniku o bezbednom izvođenju planinarskih aktivnosti PSS: T3K4V4R1 (tehnički teško, kondiciono vrlo teško, visinska razlika preko 1500 m, težina ranca do 6 kg)
- uspon je kondiciono vrlo naporan i tehnički veoma zahtevan, sa strmim i izloženim stenovitim deonicama delimično obezbeđenim čeličnim sajlama i klinovima; na usponu je obavezno nošenje penjačkog šlema, dok se zbog konfiguracije sredstava obezbeđenja na terenu alpinistički pojas ne može koristiti
- do 12:00 časova – izlazak na vrh, pauza i povratak
- do 18:00 časova – povratak do kola, pakovanje i polazak nazad u smeštaj, uz usputne pauze po dogovoru
- oko 19:00 časova – dolazak u smeštaj, slobodno vreme i noćenje



NEDELJA, 16.08.2026. – KLISURA VINTGAR
- 08:00 časova – pakovanje svih stvari u kola i vožnja do početne tačke staze – dolina reke Radovne
- oko 08:30 časova – dolazak na početnu tačku staze, pripreme i polazak na stazu – klisura Vintgar – staza je kružna, ukupne dužine oko 8 kilometara sa oko 300 metara ukupnog uspona; klasifikacija staze prema Pravilniku o bezbednom izvođenju planinarskih aktivnosti PSS: T1K1V1R1 (tehnički lagano, kondiciono lako, visinska razlika do 500 m, težina ranca do 6 kg)
- staza je tehnički laka, kroz samu klisuru se ide obezbeđenim stazama sa drvenim i metalnim ogradama i mostićima, a povratak je panoramskom stazom oko klisure; na stazi je obavezno nošenje penjačkog šlema, zbog mogućnosti obrušavanja kamenja sa litica iznad klisure
- do 12:00 časova – povratak do kola, pakovanje i polazak kući, uz usputne pauze po dogovoru
- oko 18:00 časova – okvirno vreme povratka u Sremsku Mitrovicu
PREVOZ: Sopstveni prevoz – privatnim automobilima. Prilikom prijave izjasnite se da li možete da vozite.
SMEŠTAJ: U šatorima u kampu Barbana Lipizzans Camper Park, Radovljica. Potrebno je poneti sopstveni šator! U kampu postoje uređena mesta za postavljanje šatora, zajednički toaleti i tuševi, prostor za spremanje hrane i obedovanje, a postoje i restoran i prodavnica mešovite robe u kojoj se mogu kupiti potrepštine za staze.
TROŠKOVI UČEŠĆA:
– Kotizacija za učešće na akciji se ne plaća.
– Troškovi prevoza (gorivo, putarine i parkiranje) iznose okvirno oko 70 € po osobi na 4 osobe u kolima i plaćaju se po dogovoru sa vozačem. Troškovi smeštaja iznose 90 €, i plaćaju se na licu mesta u smeštaju.
– Ulaz u nacionalni park “Triglav” se ne plaća.
– Ulaznica u klisuru Vintgar iznosi 15 € i plaća se na licu mesta.
– Individualne troškove snosi svaki učesnik za sebe.
OBAVEŠTENJA:
– Za akciju nije obezbeđena zaštita u pogledu garancije putovanja u smislu Zakona o turizmu.
– Učešće na akciji je na sopstvenu odgovornost. Vodič ima pravo da ne primi na akciju ili odstrani iz grupe učesnika za koga proceni da nema odgovarajuću psihofizičku spremnost ili ne poseduje obaveznu opremu.
– Vodič ima pravo da na licu mesta izmeni plan akcije usled meteoroloških uslova i mogućnosti grupe.
HRANA I VODA: Na stazama u sopstvenoj režiji (“iz ranca”). Preporuka je da se zbog dužine staza nosi minimalno 2 l vode; na planiranim stazama postoje planinarski domovi u kojima se može kupiti flaširana voda, ali ne postoje česme i izvori na kojima se voda može natočiti. U planinarskim domovima se može i ručati tokom akcije, a u okolini postoje i drugi ugostiteljski objekti u kojima se može večerati posle akcije.
OBAVEZNA OPREMA: Standardna oprema za uspone preko 2000 metara nadmorske visine u letnjim uslovima: planinarske cipele ili čizme otporne na vodu, obavezno sa dobrim kramponima, manji – dnevni ranac (preporučeno do 20 litara), slojevita garderoba (aktivni veš, polar, pantalone sa dugim nogavicama), jakna otporna na vetar i padavine, lična prva pomoć (analgetici, lekovi za redovnu terapiju, flasteri i slično), kapa i rukavice, čeona baterijska lampa. Penjački šlem je obavezan za sve planirane ture!
PREPORUČENA OPREMA: Planinarski štapovi, kamašne, dereze ili mini dereze za slučaj tvrđeg snega ili leda na stazama, zaštita od sunca (zaštitna krema, naočare), zaštita od padavina (nepromočiva jakna ili kabanica, navlaka za ranac), rezervna garderoba, rezervna obuća, alpinistički pojas sa ferata setom ili dva karabinera na prusicima za samoosiguranje.
OBAVEZNA DOKUMENTA:
Za sve učesnike:
– Planinarska kartica sa plaćenom članarinom PSS za 2026. godinu, lična karta, zdravstvena knjižica i pasoš sa minimalnim rokom važenja tri meseca nakon povratka sa akcije (odnosno najmanje do 17.11.2026. godine). Za ulazak u Hrvatsku je na snazi EES sistem kontrole prelaska granice EU, što znači da se prilikom prelaska osim kontrole pasoša može izvršiti i skeniranje lica i/ili otisaka prstiju za one koji su prethodno već upisani u EES registar; za one koji prvi put prelaze granicu nakon uvođenja EES sistema obavezno je skeniranje lica i otisaka prstiju obe ruke i upis u EES registar, što može potrajati od par minuta po čoveku pa naviše, usled čega je moguć nešto sporiji prelazak granice. Prilikom EES kontrole moguća je i provera međunarodnog putnog osiguranja, pa se preporučuje da se poseduje i to. Na granicama između Hrvatske i Slovenije i Slovenije i Italije ne postoji pasoška kontrola
Za vozače:
– Vozačka i saobraćajna dozvola, vinjeta za vožnju kroz Sloveniju
PRIJAVE I DODATNE INFORMACIJE kod vodiča:
Milan Mirković MB657, broj telefona: 0645392279
Zdravko Bikicki MB1065
Vreme
12 (Sreda) 14:00 - 16 (Nedelja) 18:00(GMT+00:00)
Lokacija
Јулијски Алпи
Јулијски АлпиЈулијски Алпи (словен. Julijske Alpe, итал. Alpi Giulie) су горски масив који се простире од североисточне Италије до Словеније. Име носе по римском владару Гају Јулију Цезару. Њихов највиши врх уједно је и највиши врх Словеније – Триглав (2.864 m), а други по висини је италијански Монтаж (2.753 m). Велики део Јулијских Алпа укључен је у Триглавски национални парк.
Septembar
Ned20sep06:00Ned22:00Drežnička Gradina i Potpećka pećinaDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
(Nedelja) 06:00 - 22:00(GMT+00:00)
Lokacija
Drežnička gradina
Drežnička gradinaNeki Drežničku gradinu nazivaju planinom, a drugi brdom. Nalazi se u zapadnoj Srbiji, u užičkom kraju, između Užica i Požege. Kada se krene od zaseoka Tešići do Zaboja, a odatle stenovitom stazom prema vrhu, stiže se na vrh Drežničke gradine na 931 m nadmorske visine. Ovaj vrh je poseban vidikovac, vidi se u punom krugu od 360 stepeni. Od svih gradina u okolini Užica, Drežnička sadrži najviše istorije, zato se tu nalazi mala kamena piramida, spomenik, partizanima izginulim u avgustu 1941. godine u borbi sa Nemačkim okupatorom. Drežnička gradina nalazi se iznad fascinantne Potpećke pećine. Spomenik prirode Potpećka pećina je vrelska pećina sa velikim ulaznim portalom karakterističnog izgleda, etažnim rasporedom kanala i kristalnom ornamentikom.[1] Potpećka pećina je spomenik prirode koji se nalazi u mestu Potpeće, koje se nalazi 14 km jugoistočno od Užica. Njen potkovičasti ulaz se nalazi na strmoj krečnjačkoj litici, u podnožju Drežničke gradine (932 m nmv). Sa visinom od 50 m i širinom od 12 m pri dnu, odnosno 22 metara pri vrhu, predstavlja najviši pećinski ulaz u Srbiji.
Oktobar
Sub03oct06:00Sub21:00Kučajske planineDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
(Subota) 06:00 - 21:00(GMT+00:00)
Lokacija
Кучајске планине
Кучајске планинеПод термином „Кучајске планине” подразумева се неколико планинских венаца, врхова и висоравни, односно заталасана планинска површ засечена речним долинама. Просечна висина површи је 1 000 m, уз поједине ниже депресије, а средином простора уздиже се венац Јавориште, који дели предео на два дела. На овом венцу су неки већи врхови: Оштри камен (1 213 m), а јужно од њега су нешто нижи Јаворити врх, врх Трива Палчин и Копривно брдо. У наставку Јаворишта, на северу је купа Тресте са врхом Велика Треста (1 284 m), највишим врхом планине. Северније, недалеко од Тресте, издиже се врх Стража (1 223 m), познати видиковац на споју са планином Бељаницом.
Аутор фотографије: Milos Krstic - Сопствено дело, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=41075302
Sub17oct08:00Sub17:00Donja MostongaDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
(Subota) 08:00 - 17:00(GMT+02:00)
Lokacija
Доња Мостонга
Доња МостонгаПредео изузетних одлика Доња Мостонга налази се у Војводини на територији Западнобачког округа између Бача, Дероње и Каравукова, у сливном подручју некадашњег доњег тока реке Мостонге, данас деонице канала „Бачки Петровац–Каравуково” у саставу основне каналске мреже хидросистема Дунав-Тиса-Дунав.
Sub31oct07:00Sub20:00KotlenikDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
(Subota) 07:00 - 20:00(GMT+00:00)
Lokacija
Котленик
КотленикКотленик је планина у централној Србији, у близини града Краљева. Припада групи динарских, и подгрупи шумадијских планина. Највиши врх је Црни врх, на висини од 749 метара надморске висине.
Према геолошкој старости и особинама присутног камена, врх Котленика одговара купи угашеног вулкана.
Novembar
Sre11nov07:00Sre18:00GučevoDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
(Sreda) 07:00 - 18:00(GMT+00:00)
Lokacija
Гучево
ГучевоГучево је планина која се налази северно од Борање и у простору који Дрина полулучно затвара са запада и северозапада. Највиша тачка се налази на 779m надморске висине и зове се Црни врх и спада у ред нижих Ваљевско-подрињских планина.
Аутор: Milan photo - Сопствено дело, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=154093599
Pet20nov(nov 20)16:00Ned22(nov 22)21:00Besna KobilaDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
20 (Petak) 16:00 - 22 (Nedelja) 21:00(GMT+00:00)
Lokacija
Бесна Кобила
Бесна КобилаБесна кобила је планина у југоисточној Србији, на развођу слива Јужне Мораве и слива Струме. Припада планинама Родопског масива. Највиши врх јој је 1.922 m., а остали високи врхови су Шупљи пад (1.862), Мусул (1.777), Мечит (1.587), Бела Вода и Модрика.
Аутор: Bobik на српски / srpski Википедија, CC BY 3.0 rs, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7922265
Decembar
Ned06dec07:00Ned18:00KosmajDogađaj počinje za...

Detalji događaja
Detalji događaja
Vreme
(Nedelja) 07:00 - 18:00(GMT+00:00)
Lokacija
Космај
КосмајКосмај је планина у Србији, у околини Сопота и Младеновца. После Авале (506 m) је најнижа планина у Шумадији са својих 626 m надморске висине. На њему се истичу три врха: Мали, Голи и Рутави. Главни гребен Космаја полумесечастог је облика и пружа се у правцу југозапад-североисток. Иако је Космај ниска планина, ипак својим изгледом у виду острва доминира у овом делу ниске Шумадије

